NEIZMJERNA ŠTETA ZA PČELARE

Kreirano Četvrtak, 12 Svibanj 2016 Napisao/la Darko Milinković

Onoga što su se pčelari pribojavali se ostvarilo, smrznuo se bagrem.

Razvoj pčelinjih zajednica od ranog proljeća je dobro krenuo, zajednice su dobro kondicijski ušle u to razdoblje i spremne dočekale cvatnju livada i voća. Prinos meda je za to doba bio dobar no međutim krenulo je loše vrijeme i od tada su počele muke za pčelare. Noćne temperature su bile dosta niske isto kao i dnevne,  pčela je dosta trošila med jer je  u tom trenutku u zajednicama bilo puno legla i mladih pčela koje su počele trošiti velike količine zaliha meda. Pčelari su odmah krenuli sa poticajnom prehranom no međutim matica je prestala sa nošenjem jaja jer je pčela osjetila vanjski  loš  utjecaj klime bez obzira što je bila  simulacija prehranom pčelinje zajednice. U tom periodu pčelinja zajednica je uskraćena za jednu generaciju pčela. No krenulo je ono čega smo se pribojavali a to je bio jaki mraz odnosno noćna temperatura koja  se spustila i do  –7°C i bagrem se smrznuo, mislim da je od toga dana pčelarska sezona završena za pčelare. Nakon sedam dana  bile su vidljive neizmjerne štete na bagremovim stablima. Obilazeći veliki dio terena konstatirali smo na licu mjesta da je cca 80% bagremovih šumaraka propalo od posljedica smrzavanja, jedino je bagrem ostao pošteđen  koji   je na većoj nadmorskoj visini i to negdje od 220 m  i više. Stablo bagrema je potamnilo  tako  da se nakon  dvadeset dana još  uopće ne nadziru  novi  zeleni  izbojci . S obzirom da ovakvo nismo još doživjeli  ne znamo kakve će biti posljedice dalje.

Seleći pčelari koji imaju pčelinjake na vozilima će moći tražiti vrhove gdje  je bagrem ostao neoštećen, a cca 90% pčelara neće biti u mogućnosti da preseli pčele i neće imati te sreće, a ni svi ne možemo na vrhove sa pčelama.

Što  preostaje pčelarima dalje, pitanje je sada? Logično ako neće biti kestenove paše koja je svaku godinu sve slabija kao i jesenska  i livadna paša pčelari će trebati prihranjivati pčele šećerom da pribave zimske zalihe da bi prezimile zimu i opet sa strepnjom čekali drugu pčelarsku godinu. Pčelarim već trideset godina a i drugi pčelari koji još i duže pčelare nisu doživjeli takovo nešto, priroda  se gadno poigrala sa pčelarima , naravno stradale su i druge kulture , vinogradi i voćnjaci.

Bili smo svjedoci pretprošle godine koja  je bila katastrofalna godina ali ova je još zasigurno deset puta  gora.

Pčelarima  nema druge nego krenuti u trgovačke centre kupiti   tone šećera i krenuti prihranjivati ako žele  da  pčele ostanu žive do druge godine, žalosno ali stvarno.

 

 

 

Copyright 2013. "Nektar" Konjščina - web by Brle