LOŠA GODINA ZA PČELARE

Prema podacima iz motrilačkih  postaja medenja sa sedam lokacija u Krapinsko- zagorskoj županiji dobili smo podatak da je u zadnje tri godine prosjek medenja po košnici iznosio 24,3 kg meda od bagrema, kestena 11,5 kg , livade 7 kg što je ukupno 42, 8 kg godišnje. Ova godina na osnovu protekle tri godine je bila katastrofalna za pčelarstvo. Od samog proljeća vremenski uvjeti nisu dozvoljavali razvoj pčelinjih zajednica pa je unos nektara bio jako mali. Za 2014. godinu smo  dobili podatke da se u prosjeku vrcalo  7 kg bagremovog meda po košnici, a livadnog i kestenovog meda uopće nije bilo. Gubitak meda na osnovu protekle tri godine iznosi 35,8 kg po košnici.

U Krapinsko-zagorskoj županiji zaključno sa 31.12.2013 godine ima registrirano  359 pčelara koji  posjeduju 15.862 košnica. Na temelju tih podataka došli smo do izračuna gubitaka prinosa meda u 2014. godini  koji ukupno  iznosi 567.859,6 kg. Prema otkupnoj cijeni od  25,00 kn po kilogramu iznosi 14.196.490.00 kuna ili po cijeni meda na kućnom pragu od 50,00 kn po kilogramu  iznosi 28.392.980,00 kn. Prosjek gubitka po pčelaru iznosi  1.581,8 kg meda.

Kako je ova godina jako loša, a evidentno je nakon  pregleda  košnica da pčelinje zajednice nemaju dovoljno zimskih zaliha meda,  nužno je odmah pristupiti prihrani sa šećernim sirupom i to cca 10 do 15 kg po pčelinjoj zajednici. Kada se ne bi izvršila prihrana pčela preko zime bi  uginulo  cca 50% do 60% pčelinjih zajednica što je ukupno 9517 pčelinjih zajednica ili šteta od 9.517.00,00 kuna.  Kada bi se zbrojio gubitak meda u 2014.g. i eventualni zimski gubici to bi bilo jednako katastrofi za hrvatsko pčelarstvo i pčelarstvo Krapinsko – zagorske županije .  Uzmemo li u obzir da je najveća korist od pčela zapravo oprašivanje -  ovoliki gubici pčelinjih zajednica imali bi nesagledive posljedice na poljoprivredu poput voćarstva i povrtlarstva te ukupnu bio raznolikost naše Bajke na dlanu.