ŠKOLSKI MEDNI DANI
Već drugu godinu zaredom organizira se Školski medni dan u Osnovnim školama u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Tako je i naša udruga imala učešće u tom projektu u Osnovnoj školi Konjščina dijeljenjem meda đacima prvašićima. Cilj je stvoriti navike od malene dobi konzumirati med kao zdrava hrana. Prvašićima je organizirana prezentacija od strane pčelara o pčelama i pčelarstvu u obliku slika i sadržajem za njihovu uzrast. Nakon predavanja učenicu su praktično koristili pčelarsku opremu, a bilo je i raznih pitanja pa čak iznenađujuće pitanje koje je postavila učenica: Kako se pčele mogu vratiti u istu košnicu kada tako daleko lete? Dobili su odgovor razumljiv za njihov uzrast. Susret sa učenicima je bio jako interesantan a na kraju učiteljice su zahvalile na posjetu , pozvani smo i drugu godinu da se opet družimo kao pčelari sa učenicima.
STOP !!! SPALIONICI SMEĆA
Poštovani pčelari, ljubitelji pčela i ljubitelji čiste i zdrave prirode!
Ne znam da li ste upoznati da se u Konjščini namjerava graditi spalionica – energana za smeće kapaciteta 3 tone na sat.Takvo nešto nije prihvatljivo za građane općine Konjščine i okolnih naselja, a pogotovo za nas pčelare.
Na inicijativu pčelara i u svoje ime na Skupu građana koji se održao u petak, 29.03.2019 u 18,00 sati u
Konjščini, istupio sam sa izlaganjem da su pčelari protiv izgradnje spalionice smeća u Konjščini, te da daju potpunu podršku kriznom Eko stožeru Konjščina. Svoje izlaganje nisam izrekao pod utjecajem niti jedne političke stranke, nego po svojoj savjesti i želji kao dugogodišnji pčelar, a i želji drugih pčelara.
Obrazloženje:
Udruga pčelara postoji već 25 godina. Tijekom tih svih godina narasla je u jednu od najvećih i najaktivnijih udruga pčelara u KZŽ i široj regiji, udruga broji sada 138 članova.
Upravni odbor Udruge pčelara „Nektar“ Konjščina na svojoj sjednici donio je Odluku kojom se udruga protivi gradnji spalionice radi zaštite pčela svih pčelara.
Okolica naših pčelinjaka okružena je sa predivnom i netaknutom prirodom, jednom riječju raj za pčele. U krugu od 10 do 15 kilometara od Konjščine, a što bi bio rizični krug zagađenja kako su stručnjaci za energetiku i toplinarstvo izračunali, naši pčelari imaju cca oko 2500 pčelinjih zajednica.
Tijekom svih ovih godina pčelari su izgradili jedan imidž za kvalitetu bagremovog meda koji je među najkvalitetnijima, a u konačnosti to i dokazuje da imamo svjetskog prvaka za kvalitetu bagremovog meda, nekoliko evropskih titula i pregršt zlatnih medalja na državnim i regionalnim ocjenjivanjima za kvalitetu meda na što smo svi jako ponosni. Na račun tih uspjeha pčelara za Konjščinu se čuje i zna u mnogim zemljama EU, pa i sve do zemalja bliskog istoka, iz kojih su također bili zainteresirani za kupnju našeg meda. Takvu sliku su izgradili naši pčelari zahvaljujući čistoj i netaknutoj i bogom danoj prirodi. Izgradnjom spalionice ovo sve pada u vodu, sve će se pretvoriti u sivilo, a zelena boja zaštitni znak zagorja ide u zaborav. Dosta naših pčelara od prodaje pčelinjih proizvoda dopunjuje svoj kućni budžet, pogotovo oni sa niskim primanjima. Citiram mojeg prijatelja pčelara koji je sa suprugom jedno vrijeme bio bez zaposlenja, bez mjesečnih prihoda : „ Darko da nije bilo mojih pčela ne bi imao za kruh, pčele su me prehranile“ skoro kroz suze je izgovorio te riječi, zato ih danas pazi, mazi i drži kao svetinju.
Postavljamo pitanje tko će kupiti med od našeg pčelara kada će na etiketi pročitati da je med iz Konjščine ?
Mi pčelari borimo se i za opstanak pčela u prirodi, jer one vrše u prirodi oprašivanje i to oko 85%, dok ostalo su drugi kukci i vjetar. Kad je riječ o ekologiji, često se spominje Albert Einstein zato što mu se pripisuje ova izjava: „Nestanu li pčele s lica Zemlje, čovjeku kao vrsti neće preostati više od četiri godine života. Bez pčela nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi.“ U internetskim bazama podataka o Einsteinu ta izjava može se naći i u ovom obliku: „Uklonite li pčele sa Zemlje, uklonili ste i barem sto tisuća vrsta biljaka koje neće preživjeti.“,
I ovako nam pčele misteriozno nestaju, traže se uzroci, a to nije samo problem u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu. Svjetska pčelarska organizacija Apimondia ima ekspertnu skupinu koja se bavi otkrivanjem uzroka nestanka pčela. Cijeli svijet se bori za opstanak pčela, a mi hoćemo još više stezati omču oko vrata našim marljivim pčelicama. Francuska je zaratila sa farmaceutskom industrijom i zabranila više od oko 50% insekticida i fungicida radi zaštite pčela, a isti se naveliko upotrebljavaju u poljoprivredi. Upravo je ta zemlja dala veliki doprinos za opstojnost pčela u suradnji sa krovnom svjetskom pčelarskom organizacijom.
Molimo nadležne da dobro razmisle, apeliramo da se taj projekt ne realizira. Ne želimo samo zaštititi prirodu, već moramo štititi i misliti na ljude, pogotovo na našu djecu i unučad.
DODJELA PRIZNANJA 17. OCJENJIVANJA MEDA KZŽ
Završnica 17. Ocjenjivanja i izložbe meda Krapinsko-zagorske županije održana je u subotu, 24. studenoga 2018. godine u Domu kulture u Maču.
Šampion ovogodišnjeg Ocjenjivanja i izložbe meda Krapinsko-zagorske županije je peti put postao Josip Krog, čiji je bagremov med dobio ocjenu 20,00. Drugo mjesto, također za bagremov med, osvojio je Darko Milinković s ocjenom 19,93, a treće mjesto, isto za bagremov med, s ocjenom 19,86 osvojio je Željko Zozoli. Na izložbi i ocjenjivanu meda sudjelovalo je 83 pčelara sa 98 uzoraka meda. Zlatnu medalju dobio je 41 uzorak, 30 srebrnu, a 27 uzoraka brončanu medalju. Ni ove godine ni jedan uzorak meda nije isključen.
Župan ŽeljkoKolar čestitao je svim pčelarkama i pčelarima na sjajnim rezulatima i izvrsnoj kvaliteti meda u ovoj godini. „Vi znate da su 2016. i 2017. Godina bile vremenski izuzetno nepovoljne za pčelare i da smo se svi zajedno bodrili da opstanemo, tako da je ova godina zapravo veliki podstrek za sve koji su se ovdje okupili. Krapinsko-zagorska županija kontinuirano, već 17 godina ima izložbu i ocjenjivanje meda. Pratimo razvoj pčelarstva na području čitave Hrvatske te smo izuzetno ponosni na rezultate naših pčelare koji zlatne medalje osvajaju ne samo ovdje, već i u drugim krajevima Hrvatske, kao i i inozemstvu“ – naglasio je župan Kolar te dodatno istaknu važnost prepoznatljivosti i edukacija o koristi meda. „Trenutno radimo zaštitu Bagrema, meda zagorskih bregov. Nakon dobivenog žiga predali smo zahtjev za nacionalnu zaštitu, a čim ona završi krećemo i na europsku razinu“ – zaključio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
Predsjednica Županijske skupštine VlastaHubicki čestitala je svim sudionicima ovogodišnje županijske izložbe meda, a posebno Udruzi pčelara Gaj Mače koja oblježava 20 godina postojanja. „Prije 17 godina smo zajedno omislili način ocjenjivanja meda i nismo promašili ama baš ništa. Pčelari, na koje smo izrazito ponosni, krenuli su i s udruživanjem u udruge i s edukacijama. Kako Krapinsko-zagorska županije želi jednim dijelom živjeti i od turizma, posebno je važno što će naš med dobiti zaštitu izvornosti podrijetla. Do toga trebamo još prijeći određeni, što bi trebalo rezultirati i većom cijenom i nadam se prisustvom u našim ugostiteljskim objektima u kojima će se posjetitelji zagorske Bajke na dlanu moći zasladiti našim bagremovom medom“ – istaknula je predsjednica Županijske skupštine Vlasta Hubicki.
Okupljenima su se obratili i saborski zastupnik MarkoVešligaj, načelnica Općine Mače MladenkaMikulec, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije ZdravkoBedeniković te profesor s Agronomskog fakulteta DraganBubalo. U dodjeli nagrada i priznanja sudjelovali su i zamjenik župana za gospodarstvo Anđelko Ferek-Jambrek, gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek, pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić te direktorica Poduzetničkog centra KZŽ MartinaJantol Županić. U popratnom programu nastupila je Ženska vokalna grupa Kajde.